Grad Požega: strategija razvoja urbanog područja

Grad Požega pripada kategoriji manjih urbanih područja jer ima manje od 35.000 stanovnika, a u sastav njezina urbanog područja (u nastavku: UP Požega ili samo UP) ulaze još Grad Pleternica, Općina Jakšić, Općina Velika, Općina Kaptol i Općina Brestovac. Sve navedene jedinice lokalne samouprave zadovoljavaju osnovne kriterije koje definiraju obuhvat UP-a,– prostorni kontinuitet i udio dnevnih migracija zaposlenih u središte UP-a (Požega) od minimalno 30%. Osim tih dvaju osnovnih kriterija, jedinice lokalne samouprave (u nastavku: JLS) zadovoljavaju i poneke dodatne kriterije – funkcionalna povezanost, udio dnevnih migracija učenika i studenata u središte UP-a, zajednički integrirani projekti, infrastrukturni kriteriji, više zajedničkih problema i popratnih odgovora na njih.

SRUP je akt strateškog planiranja u okviru politike regionalnog razvoja, definiran u članku 15. ZRRRH-a, koji služi kao multi-sektorski strateški okvir kojim se planira razvoj urbanoga područja kao cjeline unutar jasno definiranog vremenskog razdoblja, odnosno u ovom slučaju predstavlja preduvjet za korištenje ITU mehanizma za sedmogodišnje razdoblje u skladu s višegodišnjim financijskim okvirom kohezijske politike Europske unije. Budući da se izrađuje na sedam godina, pripada u skupinu srednjoročnih akata strateškog planiranja (5 do 10 godina).

U uvodnom dijelu u Strategiju razvoja urbanog područja Požega za razdoblje 2021. – 2027. godine (u nastavku: SRUP ili SRUP Požega) objašnjava se ITU mehanizam (Integrirana teritorijalna ulaganja) i njegova intervencijska logika, način konstituiranja urbanog područja, iskustva iz prethodnih procesa strateškog planiranja, proces izrade SRUP-a, njegova struktura i način izrade.

SRUP Požega dio je ITU mehanizma za programsko i financijsko razdoblje od 2021. do 2027. godine u kojemu se povećava izdvajanje sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj (u nastavku: EFRR) za održivi urbani razvoj s 5% na minimalno 8% od ukupne EFRR alokacije. Preduvjet korištenja ITU mehanizma upravo je izrada teritorijalnih strategija za urbana područja ustrojena prema članku 14. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (u nastavku: ZRRRH). EU regulativa za ovo programsko-financijsko razdoblje od 2021. do 2027. godine predviđa pet ciljeva kohezijske politike:

• pametnija Europa – promicanje inovacija i gospodarske preobrazbe
• zelenija Europa – energetska tranzicija, očuvanje okoliša i cirkularno (kružno) gospodarstvo
• povezanija Europa – jačanje mobilnosti stanovništva
• uključivija Europa – istaknuta socijalna komponenta
• Europa bliža građanima – poticanje održivog i integriranog razvoja svih vrsta područja i lokalnih inicijativa à provodi se ITU mehanizam

Cilj ITU mehanizma jest ojačati ulogu gradova u regionalnom razvoju i integrirati više aspekata, sektora i područja unutar više jedinica lokalne samouprave čija se međusobna suradnja i zajedničko rješavanje problema ovakvim integriranim pristupom podrazumijeva. U ovom razdoblju 22 hrvatska grada planira korištenje ITU mehanizma – 4 gradova središta urbanih aglomeracija, 10 gradova središta većih urbanih područja te 8 gradova središta manjih urbanih područja. Gradovi središta urbanih aglomeracija jesu Zagreb, Split, Rijeka i Osijek; gradovi središta većih urbanih područja jesu oni gradovi koji imaju više od 35.000 stanovnika (Zadar, Slavonski Brod, Pula, Karlovac, Sisak, Varaždin, Šibenik, Dubrovnik, Bjelovar i Vinkovci); gradovi središta manjih urbanih područja jesu oni koji imaju manje od 35.000 stanovnika, a sjedišta su županija (Koprivnica, Vukovar, Čakovec, Požega, Virovitica, Krapina, Gospić i Pazin).