Biomasa kao obnoviljiv izvor energije
Direktiva Europske unije i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju energije iz obnovljivih izvora definira biomasu kao biorazgradivi dio proizvoda, ostataka i otpada biološkog podrijetla dobivenih iz poljoprivrednih aktivnosti koji uključuje tvari biljnog i životinjskog podrijetla iz šumarstva i povezanih industrija, uključujući ribarstvo i akvakulturu, kao i biorazgradivi dio industrijskog i komunalnog otpada biološkog podrijetla.
Biomasa je dakle organska tvar koja se može iskoristiti kao izvor energije. Zbog svoje široke definicije, biomasa obuhvaća širok skup organskih materijala koji se odlikuju svojom heterogenošću, kako po podrijetlu tako i po svojoj prirodi.
Resursi iz biomase mogu se općenito grupirati u poljoprivredne i šumarske a u njih spadaju drvna biomasa poput ostataka iz šumarstva te otpadnog drva, drvna uzgojena biomasa poput brzorastućeg drveća, nedrvna uzgojena biomasa koja se odnosi na brzorastuće alge i trave, ostaci iz poljoprivrednih djelatnosti te životinjski otpad i ostaci.
Biomasom se također smatraju i organske tvari otpadnih voda i kanalizacijskog mulja, kao i organski dio krutog gradskog i industrijskog otpada:
Postoje četiri osnovna procesa putem kojih se biomasa može pretvoriti u toplinu i električnu energiju: izgaranje, anaerobna digestija, rasplinjavanje i piroliza:
- Izgaranje – jednostavnim izgaranjem proizvodi se vodena para za grijanje ili dobivanje električne energije.
- Anaerobna digestija – procesi u kojima mikroorganizmi bez prisustva kisika razlažu biorazgradivi materijal pri čemu nastaje bioplin koji se može koristiti kao direktno gorivo ili se tretirati dalje pri čemu se dobija digestat koji se, budući da je jako bogat mineralima može se koristiti kao biognojivo.Rasplinjavanje – proces za proizvodnju sintetskog plina nastao sagorjevanjem biomase u uvjetima sa smanjenim udjelom kisika. Rasplinjavanje, u odnosu na izgaranje, ima prednost utoliko što tim procesom nastaje plin bez pepela i ostalih produkata sagorjevanja te je pogodan za visoke peći i kotlove. Dobiveni plin može se o “očistiti“ te iskoristiti kao gorivo za pogon strojeva (motori, turbine) ili za manja postrojenja za dobivanje električne i toplinske energije.
- Piroliza – proces kojim se vrši odvajanje nepoželjnih elemenata iz različitih proizvoda ili tla i proizvodi biogorivo. Piroliza se primjerice koristi prilikom zbrinjavanja automobilskih guma tako da se one ne spaljuju (prilikom čega otpuštaju teške metale) već razlažu. Prilikom razlaganja nastaju ponovno iskoristivi plin i ulje. Osim toga, pirolizom se omogućava korisštenje kanalizacijskog mulja za gnojivo.
Zašto koristiti biomasu kao gorivo?
– energijska neovisnost i smanjenje uvoza
– ruralni razvitak
– zapošljavanje
– niska emisija štetnih plinova,
– očuvanje rezervi fosilnih goriva…
Biomasa u poljoprivredi
Poljoprivredna gospodarstva imaju veliki potencijal za proizvodnju biomase za vlastite potrebe jer su nusproizvodi nastali proizvodnjom hrane iskoristivi kao sirovine za proizvodnju topline i električne energije. Uz mala postrojenja i objekte za preradu biomase moguće je proizvesti energiju za vlastite potrebe čime je moguće uštedjeti novac i energiju i doprinijeti smanjivanju negativnih klimatskih promjena.
U okviru Natječaja za provedbu Podmjere 4.2. „Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda“– provedba tipa operacije 4.2.2 „Korištenje obnovljivih izvora energije“ iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. moguće je dobiti financijska sredstva za građenje/rekonstrukciju i opremanje objekata za korištenje biomase i sunčeve energije kao obnovljivih izvora energije te pokrivanje općih i nematerijalnih troškova.
Prihvatljivi objekti/postrojenja/prostori uključuju primjerice objekte za prijem, obradu i skladištenje biomase za proizvodnju energije za potrebe vlastitih proizvodnih pogona s pripadajućom opremom i infrastrukturom.